Primena i doziranje
Zbog smanjenog unosa prebiotskih vlakana putem hrane,
neophodna je primena prebiotika u obliku dijetetskih dodataka.
KOLIKO DIJETETSKIH VLAKANA TREBA DA JEDEMO SVAKOG DANA?
Preporučen dnevni unos dijetetskih vlakana za odrasle iznosi 30 grama. Prosečan Evropljanin (preskakanjem obroka, naručivanjem hrane) teško uspeva da pokrije zahteve za dijetetskim vlaknima putem normalne ishrane.(1)
Da bismo dobili
dnevnu normu od 30 grama dijetetskih vlakana, bilo bi potrebno da pojedemo 10 jabuka ili
1 kg praziluka! Pa recite sami, da li je iko spreman da to radi svaki dan? Musli ili žitarice mogu takođe da budu dragocen izvor dijetetskih vlakana. Ali pazite: proizvodi bogati vlaknima često mogu da imaju (vrlo) visok sadržaj šećera!
Zato je mnogo je važnije da su SVE potrebne hranljive i vitalne materije zastupljene u ishrani u prirodnoj kombinaciji, jer bi inače bilo dovoljno da pojedemo 60 grama pšeničnih mekinja dnevno (što je 30 grama vlakana), a da se pri tome hranimo picom, kroasanima sa nutelom i sl. Razlika nije samo u vlaknima, već i u vitaminima, mineralima, antioksidansima i dr.
Prebiotik
kao dodatak ishrani je isto vlakna, samo kao koncentrat! Prebiotik nije lek, a deluje bolje od
lekova i nema neželjene efekte!
Uz prebiotsku podršku realno je da ćete u toku dana pojesti dodatno još jednu voćku,
tri porcije povrća i dva parčeta integralnog hleba, čime će unos vlakana biti
zadovoljen!
KAKO IZIMATI PREBOTIK OH MY GUT?
Prebiotik možete uzimati:
|
✔ sa hladnom vodom, ✔ sa tolom vodom ✔ sa muslama |
✔ sa supom ✔ sa bilo kojom hranom ✔ i u bilo koje vreme tokom dana |
Preporuka: popijte još malo dodatno tečnosti kada uzimate prebiotik. (jednu čašu)
Prve nedelje počnite sa jednom dozom (5 g) jedan put dnevno.
Druge nedelje povećajte na dva puta dnevno jednu dozu do maksimalno tri doze!
Pogodan je za sve ljude, uključujući decu, trudnice, sportiste, dijabetičare, i sve druge koji ishranom unose malo dijetetskih vlakana, kao i za sve one koji vode računa o svom zdravlju.
Uobičajena dnevna doza praktično ne postoji. Svako mora da testira pravu dozu za sebe. To možete učiniti tako što ćete započeti sa vrlo malim količinama dnevno i polako ih povećavati. Izuzetno je važno da vlakna, uvek unosite sa puno vode ili tečnosti (pročitajte „Neželjeni efekti“).
ZAŠTO BAŠ PREBIOTIK OH MY GUT*?
Korisne crevne bakterije
Korisne cverve bakterije se hrane dijetetskim vlaknima, ali problem nastaje zbog toga što se prebiotičke supstance nalaze (u stvarno relevantnim količinama) u samo nekoliko namirnica, koje se, nažalost danas malo ili gotovo uopšte ne jedu (artičoka, maslačak, cikorija, špargla i sl). S druge strane, luk i beli luk ne možemo jesti u tolikoj meri.
Korisne crevne bakterije usled loše ishrane bukvalno pate od gladi i na kraju postaju sve slabije i slabije.
Štetne crevne bakterije
Štetne crevne bakterije se hrane jednostavnim šećerima ili proteinima i mnogo su manje izbirljive od korisnih crevnih bakterija. Zato one pronalaze više prostora i lakše se šire.
Pored toga, kada nepoželjne bakterije metabolišu proteine, stvaraju se veoma štetni proizvodi metaboličkog raspada kao što su amonijak,
P-krezol i sl. koji iritiraju sluzokozu creva i slabe imuni sistem, a pokazalo se da imaju i mutageni, odnosno kancerogeni efekat!
Pomoć pru mršavljenju
Bakterijski sastav creva gojaznih značajno se razlikuje od bakterijskog sastava negojaznih osoba i zato je važno dijetetskim vlaknima stimulisati razvoj dobrih bakterija koje su u deficitu. Rastvorljiva dijetetska vlakna daju osećaj sitosti jer se uneta hrana duže vreme zadržava u želucu.
Na taj način se smanjuje apetit i duže traje osećaj sitosti nakon obroka. Usled odloženog pražnjenja želuca, šećeri i masti iz hrane se sporije apsorbuju u krv, što je posebno važno za dijabetičare i osobe sa povišenim vrednostima masnoća u krvi.
Fermentirani ugljeni hidrati se smatraju prirodnim sredstvima za suzbijanje apetita koja dovode do smanjenog unosa hrane i, kao rezultat toga, gubitka težine ljudi sa prekomernom težinom.(2)
Budući da se dijabetičari često bore sa prekomernom težinom, prebiotici mogu biti koristni u tom pogledu jer se često koristi u kontroli težine, što je pokazala i studija iz 2015. godine.(3)
Ovde se govori o ektopičnoj masti koja se skladišti u jetri, pankreasu i koja je opasnija od masnoća koje se skladište, na primer, na kukovima. Povećanjem ektopične masnoće povećava se rizik od rezistencije na insulin, a time i od dijabetesa tipa 2. Zanimljivo je da se pokazalo da je inulin u pomenutoj studiji doveo do smanjenja ektopičnih naslaga masti.
U studiji su učestovale 44 osobe sa predijabetesom koje su uzimale inulin 18 nedelja. Grupa koja je uzimala inulin smanjila je kilograme u odnosu na kontrolnu grupu, a ektopične masne naslage u jetri su se takođe smanjile u većoj meri. Ovaj uspeh je verovatno bio rezultat činjenice da inulin, između ostalog, povećava sitost i umanjuje apetit.
Inulin se širi u gastrointestinalnom traktu kada sa vodom formira gel i usporava pražnjenje želuca, a samim tim se smanjuje i apetit. To je potvrdilo kanadsko istraživanje iz 2016. godine na 19 žena sa zdravim navikama u ishrani, koje su dobijale 6 grama inulina sa jutarnjim jogurtom. One su prijavile znatno smanjenje apetita nakon samo osam dana tretmana inulinom.(4)
Za lečenje dijabetesa
Ako nedostaje insulin (insulinska rezistencija), nivo triglicerida raste. Prebiotici mogu pomoći dijabetičarima u regulisanju metabolizma lipida, ali da ima i direktan pozitivan efekat na nivo šećera u krvi, pokazala je randomizovana, trostruko slepa studija iz aprila 2013. godine.(6)
U studiji je učestvovalao 49 dijabetičara tipa 2 koji su primali 10 grama inulina. Posle dva meseca u grupi koja je primala inulin šećer u krvi natašte bio je značajno niži (8%), kao i važni parametar HbA1 (10%), a vrednost malondialdehida je bila čak 37% niža nego u kontrolnoj grupi (malondialdehid je marker za oksidativni stres koji je kod dijabetičara posebno visok). U isto vreme, nivo antioksidansa u grupi koja je primala inulin bio je skoro 19 % viši.
U lečenju povišenog holesterola
Inulin je dobra prateća komponenta u terapiji sneženja nivoa holesterola i triglicerida u krvi. Na osnovu metaanalize iz 2012. godine, kojom su obuhvaćeni rezultati do tada dostupnih studija, zaključeno je da inulin smanjuje nivo LDL holesterola, ukupnog holesterola i triglicerida kod ljudi sa povišenim parametrima. Ti parametri nisu smanjeni kod ljudi sa normalnim nivoom holesterola i masti u krvi, što govori da inulin deluje samo kada je potrebno!(6)
2014. godine, objavljeno je i špansko istraživanje na 1.600 učesnika, koje je takođe pokazalo da rastvorljiva dijetetska vlakna smanjuju nivo lipida u krvi.(7)
U slučaju dijareje i opstipacije
Interesantno je da prebiotska vlakna pomažu i u jednom i u drugom slučaju na potpuno prirodan način.
U slučaju dijareje, rastvorljiva dijetetska vlakna fermentiraju delovanjem bakterija u debelom crevu, oslobađajući masne kiseline kratkog lanca (butirate), koje smanjuju pH vrednost creva. Nizak pH u crevima potiskuje rast patogenih bakterija, a osim toga sprečava gubljenje elektrolita iz debelog creva.
U slučaju opstipacije, povećan broj dobrih bakterija creva čini da se celokupna bakterijska masa povećava. Stolica postaje mekša, povećavaju se njen obim i frekvencija, što omogućava redovno pražnjenje. To je posebno važno za starije ljude jer sa godinama gastrointestinalni trakt počinje da radi sporije i crevna flora nije u balansu.
Zatvor je čest problem i kod starijih ljudi.
Studija sa 25 učesnika objavljena je u American Journal of Clinical Nutrition 1997. godine.
Tri nedelje 15 učesnika je primalo laktozu (mlečni šećer), dok je 10 uzimalo inulin. Početna doza od 20 grama dnevno povećavana je od devetog do jedanaestog dana na 40 grama i ta doza je ostala do kraja ista. Inulin je ublažio zatvor bolje od laktoze iako je njegov uticaj na crevnu floru varirao od osobe do osobe. Generalno, u grupi sa inulinom došlo je do porasta bifidobakterija, dok je broj enterokoka i enterobakterija smanjen. Laktoza je, s druge strane, dovela do suprotnog rezultata.(8)
U randomizovanoj, dvostruko slepoj studiji iz 2011. godine, objavljenoj u Međunarodnom časopisu za nauku o hrani i ishrani, subjekti su bili stariji ljudi koji pate od zatvora. Oni su, nakon 4 nedelje uzimanja 15 grama inulina dnevno, osetili jasno poboljšanje. Uočeno je povećanje posebno korisnih bifidobakterija. Iako su neki učesnici imali blagu nadutost, niko nije prestao da uzima inulin zbog toga.(9)
Dalje primene:
IZVOR
IIZVORI:
[1] DGE, Mehr Ballaststoffe bitte!, Presseinformation: Presse, DGE aktuell, 2012 06/2012 vom 31.07.2012, abgerufen am 12.4.2020
[2] Slavin JL. Dietary fiber and body weight. Nutrition, March 2005
[3] Guess ND et al.,A randomized controlled trial: the effect of inulin on weight management and ectopic fat in subjects with prediabetes. Nutr Metab, Oktober 2015
[4] Heap S et al. Eight-day consumption of inulin added to a yogurt breakfast lowers postprandial appetite ratings but not energy intakes in young healthy females: a randomised controlled trial. Br J Nutr, Januar 2016
[5] Bahram Pourghassem Gargari et al. Effects of high performance inulin supplementation on glycemic control and antioxidant status in women with type 2 diabetes. . Diabetes Metabol J, April 2013
[6] Zhuang Guo et al. Effects of Inulin on the Plasma Lipid Profile of Normolipidemic and Hyperlipidemic Subjects, A Meta-analysis of Randomized Controlled Trials. Clinical Lipidology, April 2012
[7] Moreno FB et al. Soluble and insoluble dietary fibre intake and risk factors for metabolic syndrome and cardiovascular disease in middle-aged adults: the AWHS cohort. Nutr Hosp. Dezembar 2014
[8] Kleesen B et al. Effects of inulin and lactose on fecal microflora, microbial activity, and bowel habit in elderly constipated persons. Am J Clin Nutr 1997
[9] Marteau P et al. Effects of chicory inulin in constipated elderly people: a double-blind controlled trial. Int J Food Sci Nutr, Mrz 2011